Novinarka „EuroBlica“ obratila se Fondu zdravstvenog osiguranja RS jer ju je zanimala struktura osiguranika u RS, sa konstatacijom da raste broj osiguranika ( nezaposlenih i penzionera) dok se, istovremeno, smanjuje broj osiguranika koji su zaposleni.
Odgovor Fonda zdravstvenog osiguranja:
Struktura osiguranih lica u RS je izrazito nepovoljna jer je značajno veća zastupljenost osiguranika za čije se zdravstveno osiguranje izdvaja manje novca u odnosu na prosječne troškove zdravstvene zaštite.
Nepovoljna struktura osiguranika, uz neplaćanje doprinosa i rad na crno, glavni je razlog nedovoljnog ostvarenja prihoda Fonda zdravstvenog osiguranja RS i nemogućnosti da se pokriju svi troškovi zdravstvene zaštite osiguranika.
Naime, zaposleni koji u prihodima Fonda učestvuju sa preko 80% čine tek 35 odsto osiguranika. Oni su ujedno (uz ino osiguranike) jedina kategorija koja troši manje nego što doprinosi prihodu Fonda, ali s obzirom na to da zaposleni čine tek nešto više od trećine ukupnog broja osiguranika, iz „viška“ njihovog doprinosa nije moguće pokriti razliku između prihoda i rashoda kod ostalih kategorija osiguranika.
Primjera radi, penzioneri koji su i najčešći korisnici zdravstvene zaštite, čine oko 34 % osiguranika, a njihov prosječni mjesečni prihod iznosi svega 3,65 KM i pokriva samo 4,2% prosječnog mjesečnog troška po osiguraniku. Prihodi od penzionera u ukupnim prihodima učestvuju sa oko 1,6%, a u ukupnim rashodima učestvuju sa preko 40%. Nezaposleni u prihodima učestvuju sa oko 10%, a u rashodima sa oko 19%.
Analize uporednih podataka sa zemljama regiona pokazuju da u drugim zemljama rizik zdravstvenog osiguranja, pored zaposlenih, dobrim dijelom nose i penzioneri, prvenstveno iz razloga što je u većini zemalja stopa doprinosa za penzionere ista kao i za zaposlene, dok je u RS stopa za penzionere 1 %, a za zaposlene 12%. Tako je u Srbiji učešće penzionera u prihodima 24%, Crnoj Gori 20%, Makedoniji 22%, Sloveniji 16%, a u RS 2%.
Struktura osiguranika u 2015. i 2016. godini
| Rb. | Osnov osiguranja | Broj osiguranika i osiguranih lica | ||||
| 01.01-31.12.2015. godina | % | 01.01-31.12.2016. godina | % | |||
| 1 | Zaposleni osiguranici | 226.244 | 35,53 | 219.146 | 34,98 | |
| 2 | Poljoprivrednici | 6.762 | 1,06 | 7.042 | 1,12 | |
| 2.1. | nekomercijalno gazdinstvo | 5.940 | 0,93 | 6.288 | 1,00 | |
| 2.2. | komercijalno gazdinstvo | 822 | 0,13 | 754 | 0,12 | |
| 3 | Korisnici penzija | 209.150 | 32,84 | 212.356 | 33,90 | |
| 4 | INO osiguranici | 22.392 | 3,52 | 22.237 | 3,55 | |
| 5 | RVI, porodice poginulih boraca | 4.439 | 0,70 | 4.360 | 0,70 | |
| 6 | Izbjegla i raseljena lica | 448 | 0,07 | 389 | 0,06 | |
| 7 | Nezaposlena lica | 161.709 | 25,39 | 155.775 | 24,86 | |
| 8 | Nezaposlena lica koja ostvaruju novčanu naknadu preko Zavoda za zapošljavanje | 1.903 | 0,30 | 1.407 | 0,22 | |
| 9 | Centar za socijalni rad | 3.737 | 0,59 | 3.792 | 0,61 | |
| Ukupno osiguranici: | 636.783 | 100 | 626.504 | 100 | ||
| 10 | članovi porodice | 316.222 | 303.553 | |||
| Ukupno osigurana lica: | 953.005 | 930.057 | ||||
Struktura osiguranika za šest mjeseci 2017. godine
| Рб. | Основ осигурања | Број осигураника и осигураних лица | |||
| 01.01-30.06.2017. | % | ||||
| 1 | Запослени осигураници | 222.770 | 35,42 | ||
| 2 | Пољопривредници | 7.038 | 1,12 | ||
| 2.1. | некомерцијално газдинство | 6.337 | 1,01 | ||
| 2.2. | комерцијално газдинство | 701 | 0,11 | ||
| 3 | Корисници пензија | 213.718 | 33,98 | ||
| 4 | ИНО осигураници | 22.350 | 3,55 | ||
| 5 | РВИ, породице погинулих бораца | 4.342 | 0,69 | ||
| 6 | Избјегла и расељена лица | 386 | 0,06 | ||
| 7 | Незапослена лица | 153.127 | 24,35 | ||
| 8 | Незапослена лица која остварују новчану накнаду преко Завода за запошљавање | 1.316 | 0,21 | ||
| 9 | Центар за социјални рад | 3.838 | 0,61 | ||
| Укупно осигураници: | 628.885 | 100 | |||
| 10 | чланови породице | 297.521 | |||
| Укупно осигурана лица: | 926.406 | ||||
Prosječan mjesečni prihod po osiguraniku za šest mjeseci 2017. godine iznosi 72,04 KM, a mjesečni trošak je iznosio 85,65 KM. Dakle, prosječan mjesečni trošak po osiguraniku je veći od prosječnog mjesečnog prihoda, odnosno prosječan prihod pokriva 84% prosječnog mjesečnog troška. Ovaj podatak je povoljniji u odnosu na šest mjeseci 2016. godine kada je stepen pokrivenosti rashoda prihodom iznosio 81%.
Doprinose za zdravstveno osiguranje zaposlenih plaćaju poslodavci, za penzionere Fond PIO, korisnike stalne novčane pomoći Centar za socijalni rad, dok se za određene kategorije, poput nezaposlenih, RVI, izbjegla i raseljena lica, doprinosi uplaćuju iz budžeta Vlade.
Dug poslodavaca za doprinose za zdravstveno osiguranje je oko 280 miliona KM, ali precizne podatke ima Poreska uprava.
Uz nepovoljnu strukturu osiguranika, koja svakako ima negativne posljedice na prihode Fonda, a samim tim i na finansiranje cjelokupnog zdravstvenog sistema, još veći problem je neplaćanje doprinosa za zaposlene, koji praktično finansiraju zdravstveni sistem.
Procijenjeni gubitak prihoda zbog neplaćanja doprinosa za kategorije zaposleni i poljoprivrednici u 2017. godini (za šest mjeseci) je iznosio cca 44,9 miliona KM.
Kada je u pitanju odnos nosioca osiguranja i lica koji su prijavljeni na osiguranje preko nosioca (članovi porodice), na jednog nosioca osiguranja u Republici Srpskoj u prosjeku dolazi 0,47 izdržavanih članova porodice. Kada se posmatraju pojedine osnove osiguranja, najnepovoljniji je odnos nosilaca osiguranja i izdržavanih članova porodice kod poljoprivrednika, gdje na jednog nosioca dolazi 0,95 izdržavanih članova porodice. Kod komercijalnih gazdinstava taj odnos je još veći i iznosi 1:1,80. Iznad prosjeka je odnos broja osiguranika i članova porodice kod zaposlenih (0,64) nezaposlenih (0,62), i RVI i porodica poginulih boraca (0,50).
Napominjemo da se doprinos plaća samo za nosioca osiguranja, za članove porodice ne plaća se “dodatni“ doprinos.
