Nezavisne novine: Intervju sa Nenadom Babićem, izvršnim direktorom Sektora za zdravstvo Fonda zdravstvenog osiguranja RS
Od raka grlića materice, u periodu od 2000. do 2006. godine u RS su na 100.000 žena, godišnje obolijevale 24, što je u odnosu na statistike evropskih zemalja, veoma loš podatak, ističe dr Nenad V. Babić, nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje RS i izvršni direktor Sektora za zdravstvo Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Kaže da je od 2006. godine u RS ipak prisutna tendencija laganog pada ove bolesti, čija zastupljenost je u najvećoj mjeri posljedica slabo razvijene svijesti da žena treba redovno odlaziti na ginekološki pregled.
„Kada je u pitanju bolest rak grlića materice, needukacija žena da trebaju redovno odlaziti na kompletan ginekološki pregled je najveći problem, jer od toga, odnosno u kom stadijumu je taj karcinom otkriven, zavisi i mogućnost izlječenja, Ako se on otkrije u ranom stadijumu, prognoza za izlječenje je 80 odsto, a ako se otkrije u četvrtom stadijumu, šanse za preživljavanje žene kreću se do osam odsto“, navodi Babić.
Ističe da se u oblasti prevencije od raka grlića materice trenutno na nivou cijele RS provodi projekat „Kombinovana primjena papa citologije i HPV testiranja u skriningu karcinoma grlića materice“.
NN: Koliko je na području RS učestala bolest rak grlića materice i kakva je ta statistika u odnosu na podatke zemalja iz okruženja, odnosno koliko žena u RS godišnje oboli od raka grlića materice, a koliko ih umre od iste bolesti?
BABIĆ: Mi, nažalost, u određenom periodu nismo vodili te statističke podatke. U periodu od 2000. do 2006. godine imamo podatke da su u RS na 100.000 žena od raka grlića materice godišnje obolijevale 24 žene. Uzimajući u obzir statistiku evropskih zemalja, možemo da kažemo da je ovo dosta sumoran i težak podatak. Dakle, mi smo spadali, skupa sa Srbijom, u zemlje s najvećom incidencijom obolijevanja od raka grlića materice. Što se tiče zemalja koje su taj problem u određenoj mjeri riješile, tu prednjače skandinavske zemlje, gdje se projekti prevencije provode duži niz godina. U Finskoj je, recimo, incidencija obolijevanja od raka grlića materice, na 100.000 žena, svega pet slučajeva i ova zemlja se, dakle bliži mogućnosti da gotovo iskorijeni tu bolest. U RS od 2006. godine, na 100.000 žena imamo 15,8 slučajeva karcinoma grlića materice, što znači da je evidentna tendencija laganog pada ove bolesti. U apsolutnom broju, mi smo prošle godine evidentirali ukupno 139 slučajeva oboljenja od karcinoma raka grlića materice u RS.
NN: Čini se da je o ovoj bolesti ženska populacija na domaćim prostorima loše informisana. Koliki je to problem i ko je odgovoran za takvo stanje?
BABIĆ: Informisanost o ovoj bolesti je na prvom mjestu. Informisanje žena prvenstveno treba da krene od zdravstvenih radnika, a onda u tom kompletnom nizu koji obuhvata i obrazovne institucije i porodicu, da se završava s medijima, koji su značajna karika u društvu. Potrebno je djelovanje svih ovih segmenata i do sada smo radili na poboljšanju informisanosti o ovoj bolesti, ali ne dovoljno. Na tu temu treba mnogo više raditi, treba da imamo uzore u skandinavskim zemljama, da i mi imamo cilj da izvršimo eradikaciju te bolesti.
Dakle, ako utičemo na sferu svijesti žene, ona će prihvatiti taj standard da bar jednom u tri godine odlazi na kompletan ginekološki pregled i na takav način će biti zaštićena. Dobro informisan čovjek se može svim nevoljama lakše oduprijeti. Zbog toga svi segmenti moraju da ispune tu svoju obavezu kada je u pitanju informisanost, naročito mediji, koji moraju da zagriju svijest žena, kako bismo digli standarde naše zdravstvene kulture na mnogo viši nivo. Kada je u pitanju bolest rak grlića materice, needukacija žena da trebaju redovno odlaziti na kompletan ginekološki pregled je najveći problem, jer od toga, odnosno u kom stadijumu je taj karcinom otkriven, zavisi i mogućnost izlječenja, Ako se on otkrije u ranom stadijumu, prognoza za izlječenje je 80 odsto, a ako se otkrije u četvrtom stadijumu, šanse za preživljavanje žene kreću se do osam odsto.
NN: Šta je do sada značajno učinjeno u RS na prevenciji od karcinoma grlića materice?
BABIĆ: Fond zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo zdravlja RS u tom smislu su omogućili da u svim zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite postoje dispanzeri za ginekologiju za zaštitu zdravlja žena u kome svaka žena može da napravi kompletan ginekološki pregled.
Trenutno se, takođe, na nivou cijele Republike Srpske provodi projekat „Kombinovana primjena papa citologije i HPV testiranja u skriningu karcinoma grlića materice“. Taj projekat je odobren od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a finansiran od strane Fonda zdravstvanog osiguranja RS. Polazeći od činjenice da je kod skoro 90 odsto bolesnica sa invazivnim karcinomom grlića materice dokazana HPV infekcija, cilj ovog projekta je da se prikupe podaci o inficiranosti humanim papiloma virusima visokog rizika žena različitih životnih dobi u RS, zatim da se prikupe podaci o incidenciji CIN promjena kod HPV pozitivnih žena u RS. Dalji cilj projekta je stručna procjena opravdanosti uvođenja u kliničku praksu HPV DNA testiranja kao metode primarnog skrininga. Ovo su poprilično skupe procedure i taj projekat sada radimo na kompletnoj teritoriji RS, a podrazumijeva testiranje 8.000 žena.
Projekat takođe predviđa formiranje dva sabirna centra za ulazne podatke, jedan je u Kliničkom centru Banjaluka, a drugi u Istočnom Sarajevu u Kasindolu, a u Banjaluci će biti integrisani svi prikupljeni podaci prilikom testiranja. Već je postavljena i instalisana kompletna aparatura i na jednom i na drugom mjestu. Ovim projektom, čija će realizacija trajati dvije godine, a u koji je uloženo više od milion maraka, imamo za cilj da vidimo kakva nam je incidencija na prisustvo HPV-a. Nakon toga ćemo trebati donijeti zaključak o smjernicama za prevenciju infekcije humanim papiloma virusom primjenom vakcine koja štiti od od HPV-a, odnosno raka grlića materice.
NN: Vakcine protiv HPV-a se već nalaze na tržištu RS. Kada će se sistematski omogućiti njihova primjena?
BABIĆ: Republika Srpska u Agenciji za registraciju lijekova ima dvije vakcine protiv HPV-a i one se mogu naći na domaćem tržištu. Pomenuti projekat treba da donese neke značajne benefite, između ostalog predviđeno je i donošenje zaključka o vakcinisanju ženske populacije, koja bi bila u kontaktu s humanim papiloma virusom, koji se prenosi polnim putem. Mi sada tek, ovim projektom, uvodimo i instaliramo potrebnu opremu, a što se tiče same tipizacije virusa, to je procedura koja se radi na veoma suptilnom nivou.
NN: Da li je u planu da se u RS omogući besplatna vakcinacija protiv HPV-a, za određeni broj žena?
BABIĆ: Naša namjera je da vidimo šta mi kao društvo možemo da preduzmemo u tom smislu. Naravno, pitanje je koliko će to finansijski biti u mogućnosti, jer ta vakcina danas košta 360 evra, a od HPV-a štiti do sedam godina. Limitirane su mogućnosti, ali u svakom slučaju i ta varijanta o besplatnom vakcinisanju se razmatra. Na osnovu ovog projekta ćemo mi već isprofilisati koju populaciju bi trebalo da pokrijemo ovim našim sredstvima, jer ima smisla vakcinisati onu populaciju koja do sada nije imala seksualne odnose, a takođe je potrebno uraditi skrining o prisustvu humanog papiloma virusa.
NN: Raspolažu li zdravstvene ustanove u RS savremenim dijagnostičkim metodama za detekciju humanih papiloma virusa?
BABIĆ: Sada smo u poziciji da kažemo da imamo adekvatne dijagnostičke metode za detekciju humanih papiloma virusa. Prošle sedmice je instalisana ta oprema na klinici, što je jako značajno.
Namjera nam je da se ovaj projekat završi formiranjem jednog republičkog centra, koji će se baviti problemima reproduktivnog zdravlja. U tom smislu je i Vlada RS preko Ministarstva za porodicu, omladinu i sport, kao i preko Savjeta za demografsku politiku, pokrenula značajnu aktivnost koja će sigurno trajati mnogo godina, a koja će biti značajna podrška reproduktivnom zdravlju i poboljšavanju nataliteta.
NN: Koliko je uopšte razvijena svijest žena u RS kada je u pitanju briga o reproduktivnom zdravlju i redovan odlazak na ginekološki pregled?
BABIĆ: To zavisi i od kvaliteta zdravstvene zaštite i njene dostupnosti, odnosno da zdravstvena zaštita dođe i do onih najudaljenijih krajeva. Neophodno je pružiti zdravstvenu zaštitu i ženama na udaljenijim ruralnim područjima, što je još veliki problem. Jedan od pozitivnih primjera u tom pogledu je projekat „skrininga karcinoma dojke“, u okviru kojeg smo uzeli pokretne mamografe, koji će otići skoro na svako ruralno područje, gdje ima i deset domaćinstava, kako bi se i ovaj vid zdravstevne zaštite učinio dostupnim. Zdravstvena zaštita ako nije dostupna, ne znači ništa. Sa ljudima pokušavamo da popravljamo taj proces, i već bilježimo pozitivne pomake.
NN: Da li je u planu realizacija projekata koji se odnose na edukaciju mladih o polnim bolestima i reproduktivnom zdravlju?
BABIĆ: U cilju što bolje informisanosti, u RS se provodi još jedan projekat koji nazivamo „Reproduktivno zdravlje u RS“. Znajući da moramo početi djelovati od nivoa osnovne škole, mi smo ovim projektom obuhvatili upravo tu populaciju.
Imamo namjeru da informišemo upravo tu i srednjoškolsku populaciju o reproduktivnom zdravlju, jer su na domaćim prostorima prisutni problemi oko neupućenosti o kontracepcijskim serdstvima, problemu nezaštićenih polnih odnosa, namjernog prekida trudnoće, a sve je posljedica loše informisanosti. Zbog toga smo priredili jedan priručnik za adolescente, koji smo nazvali „Lavirint puberteta 2“, namijenjen učenicima srednjih škola, a koji sadrži sve značajne podatke i informacije koje bi oni trebali da znaju.
U priručniku smo im opisali i približili taj period adolescencije kroz koji oni prolaze, a koji je osvijetljen i iz ugla psihijatrije. On ukazuje i na rizična ponašanja, kako da se zaštite od polno prenosivih bolesti, a uvrstili smo i humani odnos među polovima. Sa druge strane, jedno poglavlje smo posvetili bolestima koje se prenose polnim putem, kao i namjerni prekid trudnoće, koji smo iznijeli kao posebno poglavlje, gdje ukazujemo da je to najgori način kojim se pribjegava prilikom neželjene trudnoće.
Smatram da je i ovo jedan od puteva da ih informišemo, da im pomognemo i u tom lavirintu budemo jedna svjetiljka koja će im pomoći da prođu kroz taj lavirint. Mi u Fondu smo planirali da taj priručnik odštampamo u 10.000 primjeraka i podijelimo besplatno. Namjeravamo takođe i da animiramo Ministarstvo prosvjete, da se ovoj oblasti posveti značajniji period u obrazovanju te populacije, a planiramo napisati i pripručnik koji bi bio namijenjen za učenike sedmog, osmog i devetog razreda.
NN: Da li su do sada mladi imali priliku da prime takve informacije?
BABIĆ: Uz podjelu priručnika predviđeno je da se u cijeloj RS organizuju predavanja i edukacije za populaciju od šestog razreda osnovne škole do studenata druge godine fakulteta. Planirano je da predavanja drže studenti završnih godina medicine, njih oko 180, koji će pokriti sve škole u RS, a ta populacija broji od 110.000 do 115.000 mladih.
„U čekaonici smo nestajanja“
NN: Problem opadanja nataliteta je i dalje prisutan u RS. Kakvim mjerama nadležne institucije nastoje da utiču na rješenje tog problema?
BABIĆ: Nama fali čitava generacija koja se upisuje u prvi razred i mi smo na ovaj način već u čekaonici nestajanja ukoliko se ne preuzmu značajnije mjere u rješavanju ovog problema. U tom cilju, radimo na planu liječenja steriliteta, finansiranja postupka vantjelesne oplodnje, zaštite reproduktivnog zdravlja žene, zaštite trudnoće i mislim da smo značajnije podigli standarde u tom pogledu. Određenim indikatorima pratimo u kojoj mjeri smo postigli pozitivne rezultate, ali je jasno da će oni biti vidljivi tek za deceniju. Ovo pitanje je obuhvaćeno i Strategijom razvoja porodice u RS, koja će, nadam se, uskoro biti razmatrana na sjednici Narodne skupštine. Pronatalitetne mjere populacione politike su najznačajniji dio ove strategije, koje podrazumijevaju sistematsku pomoć i poboljšanje života mladih na svim nivoima, od omogućavanja stambenog pitanja, posla, do dječjeg dodatka.
