Novinarku “Glasa Srpske“ interesovalo je koje usluge privatnih ljekara pacijenti najviše koriste i da li je posljednjih godina povećan broj onih koji se liječe kod privatnih doktora?
Broj ugovora, koje je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske potpisao sa privatnim sektorom, u konstantnom je porastu. Od 2006. godine, kada je sa privatnim sektorom zaključeno 36 ugovora, do ove godine broj potpisanih ugovora je povećan na 178. Međutim, analizom strukture ugovorenih usluga, uočava se da dominiraju ugovori sa privatnim apotekama, te proizvođačima i isporučiocima ortopedskih pomagala. Usluge zdravstvene zaštite i pojedinih vidova dijagnostike, u ovoj godini su ugovorene sa 7 privatnih timova porodične medicine i sa 12 specijalističkih ordinacija. Inače, Strateškim planom razvoja Fonda zdravstvenog osiguranja RS do 2012. godine definisani su principi partnerstva sa privatnim sektorom. Prema tim principima, sa privatnim sektorom se ugovaraju usluge koje se ne rade u javnom sektoru, usluge na koje se u javnom sektoru dugo čeka, te usluge za koje zbog drugih razloga nije obezbjeđena adekvatna dostupnost svim osiguranicima.
Strateškim planom razvoja Fonda kao jedan od strateških ciljeva planirano je povećanje uključenosti privatne prakse.
U poređenju sa zemljama iz okruženja, posebno sa Slovenijom i Hrvatskom, privatna praksa u Republici Srpskoj još je nedovoljno razvijena. Ne račanujaći privatne stomatološke ordinacije, ukupno su registrovane 162 ljekarske ordinacije u kojima radi 171 ljekar. Privatne ljekarske ordinacije uglavnom se nalaze u većim gradovima, poput Banjaluke (55), Bijeljine (20) i Prijedora (15). U strukturi privatne prakse najzastupljeniji su pedijatri, ginekolozi, internisti i oftalmolozi.
Najznačajnija iskustva u partnerstvu sa privatnim sektorom, ostvarena su kod hemodijalize. Ovaj model, koji se već dvadesetak godina primjenjuje u zapadnoevropskim zemljama, pokazao je svoje prednosti kod savladavanja nesklada između finansijskih mogućnosti javnog sektora i sve većih zahtjeva pacijenata za podizanjem standarda usluga i u Republici Srpskoj. Međutim, u zapadnoevropskim zemljama partnerstvo sa privatnim sektorom je znatno više zastupljeno, posebno kod obezbjeđivanja optimalne dostupnosti zdravstvene zaštite, a broj potpisanih ugovora je u konstantnom porastu, posebno u onim oblastima gdje javni sektor ne može da odgovori zahtjevima i standardima.
