Pacijenti u Republici Srpskoj ne zaostaju za regionom kada je riječ o liječenju šećerne bolesti, dostupni su im insulini o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja RS, djeca do 18 godina imaju pravo na senzore, a između ostalog, dostupne su i insulisnske pumpe.
Poruka je to ljekara endokrinologa, i drugih specijalista koji se bave dijabetesom ili komplikacijama šećerne bolesti, koji su učestvovali na panelu „Pitaj doktora“ u povodu obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa koji je organizovalo Udruženje osoba oboljelih od dijabetesa „DIABETno1“ u Banjaluci.
„Što se tiče savremene terapije za liječenje šećerne bolesti pacijenti u Republici Srpskoj ne zaostaju za regionom“, poručila je prof. dr Aleksandra Marković, internista endokrinolog u Univerzitetsko- kliničkom centru RS.
Podršku oboljelima i njihovim porodicama pružio je i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Fond je u povodu obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa pripremio vodič kroz prava oboljelih od šećerne bolesti koji je ovom prilikom podjeljen prisutnima, a sve u cilju što boljeg informisanja i pacijenata i njihovih porodica.
Na panelu je istaknuto da Fond od ove godine finansira i skrining za rano otkrivanje dijabetesa tip dva u domovima zdravlja, stavljajući u fokus prevenciju. U ovoj godini, takođe, povećan je broj trakica za kontinuirano mjerenje šećera za trudnice i djecu do 18 godina i korisnici insulisnke pumpe sa dijabetesom tip 1 i to na 1.800, umjesto 1.200 koliko su ranije imali pravo. U vodiču su obrađena i druga prava iz čega se jasno vidi da Fond kontinuirano mijenja podzakonske akte kako bi u skladu sa mogućnostima unapredio prava svih kategorija, uključujući oboljele od dijabetesa.
Na taj način, ali i učešćem predstavnika Fonda na ovakvim događajima, Fond pokazuje da je posvećen ne samo obezbjeđivanju finansijskih sredstava za liječenje, već i stvaranju uslova za pravovremenu dijagnostiku, prevenciju i podršku pacijentima u svakodnevnom životu.
A da je upravo informisanost ključna potvrdila je i doktorica Bojana Carić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije koja je naglasila da se sa dijabetesom može živjeti normalno ako oboljeli imaju dovoljno znanja.
„Potreban je mali plan, sitnih koraka, sa malim postignućima svaki dan i onda se sa dijabetesom živi kvalitetnije“, istakla je Carićeva.
Da prostora za unapređenje ima još dosta, ali da je potrebno dodatno uključivanje ne samo Fonda, već i drugih institucija i ustanova zdravstvenog sistema, saglasni su ljekari kao i predstavnici udruženja. Kako su istakli, to se posebno odnosi na prikupljanje podataka o broju oboljelih, jer precizna evidencija otvara prostor za dodatno proširenja prava. Budući da se dijabetes tip dva može kontrolisati, posebno jer najčešće nastaje zbog nezdravih navika, učesnici panela su istakli važnost uključivanja šire društvene zajednice i škola na suzbijanju nastavka ove bolesti.
„Počevši od toga da se oko škola nalaze kiosci sa brzom hranom, pa do dostupnih aparata za grickalice i slatka pića koji su glavni uzročnici nastanka dijabetesa tip dva“, konstatovali su učesnici panela i dodali da bi u školama bilo potrebno povećati broj časova fizičkog vaspitanja.
O komplikacijama šećerne bolesti na panelu su govorile i prof. dr Milka Mavija, specijalista oftalmologije-retinolog u UKC RS, pedijatar endokrinolog primarijus dr Vesna Miljković, kao i doktorice iz Instituta „Dr Miroslav Zotović“ Snežana Kutlešić Stević, specijalista pulmologije i baromedicine, Snežana Novaković Bursać, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije i dr Sanja Vujević, specijalista higijene.
Na panelu je istaknuto i da je Fond u posljednjih deset godina za 40 odsto povećao ukupna izdvajanja za oboljele od dijabetesa, te da i u narednom periodu ostaje posvećen unapređenju prava i obezbjeđenju što dostupnije i kvalitetnije zdravstvene zaštite svih osiguranika.
