Pitanja novinaraUpućivaneje, lječenje, troškovi…

Upućivaneje, lječenje, troškovi…

07.09.2015 08:41

Novinarka „Euro Blica“ uputila nam je pitanja koja se odnose na liječenje osiguranih lica izvan Republike Srpske. Interesovala ju je cijela procedura upućivanja na liječenje, u koje ustanove se naši osiguranici upućuju, koliki su troškovi liječenja i drugo.

U pravilu,  osiguranici FZO RS imaju pravo na liječenje izvan Republike Srpske samo onda kada liječenje nije moguće sprovesti u našim zdravstvenim ustanovama. Pravo na liječenje izvan RS, takođe se u pravilu provodi u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond ima potpisan ugovor o poslovnoj saradnji. Najčešći razlozi upućivanja izvan RS su kardiovaskularne bolesti, a u okviru njih hirurški zahvati na srcu, maligne bolesti (radio terapija) i bolesti oka (složene hirurške intervencije na oku).
Fond zdravstvenog osiguranja RS ima potpisane ugovore o poslovnoj saradnji sa pojedinim zdravstvenim ustanovama iz Srbije, Crne Gore i Federacije BiH.
Između ostalih, u ovoj godini potpisani su ugovori sa sljedećim zdravstvenim ustanovama iz Srbije: Institut za plućne bolesti Sremska Kamenica, Institut za onkologiju i radiologiju Sremska Kamenica,  Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje, VMA Beograd, Klinički centar Srbije, Klinički centar Bežanijska kosa, Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbija i dr.U Federaciji BiH Fond ima potpisane ugovore sa: UKC Tuzla, Centrom za srce Tuzla, UKC Sarajevo i KC Mostar,
(Spisak svih zdravstvenih ustanova izvan RS sa kojima Fond ima potpisane ugovore možete pogledati na našoj internet stranici: www.zdravstvo-srpske.org).

Procedura odobravanja liječenja izvan Republike Srpske nije komplikovana i ne traje dugo. Prijedlog za upućivanje pokreće zdravstvena ustanova iz Republike Srpske u kojoj je započeto liječenje, a konačnu odluku, na osnovu koje se izdaje odgovarajuće rješenje, donosi ljekarska komisija Fonda. S obzirom na to da komisija zasjeda svakodnevno, u prosjeku procedura donošenja odluke ne traje duže od dva dana. Najduži rok je sedam dana, pod uslovom da se ne radi o potrebi hitnog upućivanja.
Da bi se ovim osiguranicima, koji najčešće boluju od najtežih oboljenja, olakšao put kroz proceduru upućivanja, kao i sam odlazak u bolnicu izvan RS, u Fondu je krajem prošle godine obrazovana servisna služba i uveden info telefon 051 226 391. Putem ovog telefona osiguranici mogu da dobiju odgovore na sva pitanja, ali i da zatraže da im servisna služba zakaže termin prijema u bolnicu. Jedan od zadataka ove službe je da rješava eventualne administrativne barijere u toku liječenja, kako bi pacijenti i članovi njihovih porodica bili pošteđeni putovanja u Banja Luku i natrag. Činjenica da  na pomenutom info telefonu bude dnevno između 50 i 100 poziva, govori u prilog opravdanosti njegovog otvaranja, kao i obrazovanja  servisne službe.
Osiguranicima, kojima je odobreno liječenje u zdravstvenim ustanovama izvan RS, sa kojima Fond ima potpisan ugovor, Fond snosi sve troškove, izuzev dijela participacije za osiguranike koji nisu oslobođeni te obaveze. Konkretno, Fond plaća boravak u bolnici, sve lijekove, dijagnostičke procedure i liječenje. Više od polovine osiguranih lica je po nekom od osnova oslobođeno plaćanja participacije i troškove njihovog liječenja Fond plaća 100 odsto. To se npr. odnosi na oboljele od malignih oboljenja, dijabetesa, lica mlađa od 15 i starija od 65 godina, RVI i dr. Osiguranici, koji nisu oslobođeni plaćanja participacije, u prosjeku participiraju u troškovima liječenja sa 10 odsto.
Ukoliko u toku liječenja osiguranici Fonda sami plate neku uslugu ili lijek, imaju pravo na refundaciju novca. 
U 2008. godini troškovi liječenja osiguranika Fonda u zdravstvenim ustanovama izvan RS iznosili su 28 miliona KM, a u 2007. godini 29 miliona KM. 
U 2008. godini na liječenju izvan RS ukupno je bilo 7.500 ljudi. Za prvih sedam mjeseci ove godine trošak Fonda za liječenje pacijenata izvan RS iznosi oko 15 miliona KM.
Od 2006. godine konstantno je smanjivan broj usluga zbog kojih su pacijenti upućivani izvan RS. To je uticalo i na konstantno smanjivanje broja upućenih, kao i troškova za liječenje izvan RS. Zahvaljujući investiranju u opremu i stručno usavršavanje naših zdravstvenih radnika, broj usluga koje nisu mogle da pruže naše bolnice značajno je smanjen i to se uglavnom  odnosi na složene dijagnostičke procedure, kao što je npr. koronarografija, ili intervencije poput ugradnje stenta, a što se sada radi na Kliničkom centru Banjaluka. 
U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Fond je početkom ove godine počeo sa realizacijom projekta unapređenja dostupnosti tercijarne zdravstvene zaštite, koji, takođe, za krajnji cilj ima smanjenje potrebe za upućivanjem pacijenata na liječenje u inostranstvo. Naime, analiza je pokazala da je jedan od razloga zbog kojih se liječenje ne može provesti u bolnicama Srpske, nedostatak stručnog medicinskog kadra. U vezi sa tom činjenicom ovim projektom je predviđeno angažovanje eminentnih stručnjaka iz inostranstva u našim zdravstvenim ustanova. Korist od realizacije ovog projekta je višestruka, a jedna od njih je edukacija domaćeg kadra za najsloženije procedure liječenja. U okviru ovog projekta uskoro bi u KC Banja Luka trebalo da se rade najsloženije hirurške intervencije na zadnjem segmentu oka, koje će, uz asistenciju domaćih ljekara, raditi eminentni oftalmološki hirurg iz Beograda prof. Dr Radovan Stojković.
Na smanjenje potrebe upućivanja izvan RS, uticaće se i strateškim investiranjem u zdravstvu Republike Srpske. U okviru toga, planirana je izgradnja Centra za radioterapiju i Centra za kardiohirurgiju. Realizacijom ovih investicija, po modelu javno-privatnog partnerstva, prestaće potreba za upućivanjem u inostranstvu dviju najzastupljenijih grupa bolesti – kasrdiovaskularnih i malignih. 
Pored liječenja u zdravstvenim ustanovama izvan RS, sa kojima Fond ima potpisan ugovor, osiguranici Fonda mogu da ostvare pravo i na liječenje u drugim zdravstvenim ustanovama u inostranstvu, npr. u Njemačkoj, Italiji, Velikoj Britaniji. Ostvarivanje ovog prava moguće je onda kada referentna zdravstvena ustanova, npr. u Srbiji, u koju je osiguranik upućen, nije u mogućnosti da obavi liječenje, te preporuči da se liječenje obavi u nekom većem zdravstvenom centru u inostranstvu. U tom slučaju osiguranici imaju pravo da im se refundira dio troškova liječenja.