Novinarka Glasa Srpske uputila nam je zahtjev za pristup sljedećim informacijama:
– Koliko je osiguranika tokom ove godine poslato na liječenje izvan RS?
– Zbog kojih zdravstvenih problema stanovnici Srpske se najčešće šalju na liječenje van naših granica i u koje najšešće zdr. ustanove (i u koje zemlje)?
– Koliki su ove godine bili troškovi Fonda zdravstenog osiguranja RS za liječenje osiguranika izvan RS?
– Da li su ovi troškovi liječenja izvan RS smanjeni ili povećani u odnosu na isti period prošle godine?
– Koje zdravstvene usluge stanovnici ne mogu da dobiju u Srpskoj, zbog čega se najčešće šalju u inostranstvo? Kolike troškove godišnje FZO RS ima zbog njih?
Odgovor:
Broj pacijenata koji se, zbog toga što neko liječenje ne mogu da obave naše bolnice, upućuju na liječenje izvan Republike Srpske se od 2006. godine konstantno smanjuje. Broj upućenih na liječenje u inostranstvo u 2010. godini je za preko 50 % bio manji nego recimo u 2006. godini. Broj upućenih na liječenje izvan RS u prva tri mjeseca ove godine je iznosio 1.500, dok je u istom periodu prošle godine broj upućenih iznosio oko 2.500.
Razlog za konstantno smanjenje broja pacijenata koji se šalju na liječenje izvan RS stoji u činjenici da se u bolnicama RS od 2006. godine do danas uvelo više od 300 novih procedura, za koje su se ranije pacijenti upućivali u inostranstvo, kao i da se od prošle godine u RS pružaju i usluge radioterapije, što je bio jedan od češćih razloga liječenja izvan RS.
Nažalost, ovako veliko smanjenje broja upućenih nije praćeno proporcionalnim smanjenjem troškova, a na to je uticalo nekoliko razloga, među kojima je korišćenje novih, skupljih, metoda liječenja, a i povećanje cijena usluga. To je razlog da je npr. u prva tri mjeseca ove godine broj upućenih smanjen za 66 %, dok su troškovi manji za svega 150.000 KM.
Inače, finansijskim planom Fonda zdravstvenog osiguranja RS za ovu godinu, planirani su za preko 8 miliona KM manji troškovi za liječenje naših osiguranika u zdravstvenim ustanovama izvan Republike Srpske. Oko 50 odsto tog smanjenja će se ostvariti kroz usluge radioterapije, s obzirom da se za tu vrstu liječenja pacijenti više ne upućuju izvan Republike Srpske. Ostali dio smanjenja troškova, trebalo bi da bude pokriven realizacijom Projekta poboljšanja dostupnosti tercijarne zdravstvene zaštite i smanjenja troškova liječenja izvan Republike Srpske.
Suštinu ovog projekta čine aktivnosti koje su usmjerene na to da se za usluge zdravstvene zaštite, koje se u našim bolnicama ne rade samo zbog nedostatka određenog profila stručnjaka, pacijenti ubuduće ne šalju u inostranstvo, već da se na osnovu ugovora sa Fondom, stručnjaci iz inostranstva angažuju u našim bolnicama. Projektom je predviđeno da stručnjacima iz inostranstva asistiraju stalni timovi domaćih ljekara i ostalog medicinskog osoblja, kojima će to, a i drugi vidovi edukacije, omogućiti da u dogledno vrijeme samostalno rade najsloženije hirurške i druge metode liječenja. Doprinos povećanju broja ljekara i drugog medicinskog osoblja u bolnicama Republike Srpske, koji su osposobljeni da pružaju najsloženije usluge i najzahtjevniju zdravstvenu njegu, je označen kao razvojni cilj ovog projekta. Među očekivanim rezultatima ovog projekta su i manji broj pacijenata upućenih u inostranstvo, kao i manji troškovi tog liječenja.
Kada je riječ o uslugama zbog kojih se naši pacijenti još šalju na liječenje izvan RS, uglavnom je riječ o operacijama na otvorenom srcu, komplikovanim operacijama malignih tumora, intervencijama na zadnjem segmentu oka i komplikovanom liječenju u oblasti pedijatrije. Pacijenti iz RS uglavnom se šalju na liječenje u Srbiju, najčešće, na Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu, Institut za zaštitu majke i deteta, Klinički centar u Srbiji, kao i Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje i dr.
Fond ima potpisan ugovor i sa nekoliko bolnica u Federaciji BiH u koje se osiguranici upućuju radi liječenja koje nije moguće obaviti u bolnicama RS (najčešće kardiohirurgija). Međutim, za razliku od upućivanja u Srbiju, koje je moguće samo za usluge koje se ne rade u Srpskoj, Fond zdravstvenog osiguranja je omogućio svojim osiguranicima da koriste usluge nekih bolnica u Federaciji jer su im one mnogo bliže. Npr. osiguranici rubnih dijelova RS mogu da koriste usluge bolnice u Mostaru, a stanovnici Osmaka i Donjih Žabara pojedine usluge su omogućene u Bolnici Brčko. Kada je riječ o bolnicama u Federaciji BiH, da dodamo i to da je našim osiguranicima, kojima je npr. neophodna operacija na srcu, omogućeno da izaberu bilo ustanovu u Srbiji, bilo u Federaciji. Takva se praksa primjenjuje u svim slučajevima kada je ista usluga ugovorena s više bolnica.