Pitanja novinaraIzdvajanja za zdravstveno osiguranje

Izdvajanja za zdravstveno osiguranje

07.09.2015 08:55

Novinarka Euro Blica uputila nam je nekoliko pitanja:
Koliko se godišnje izdvajalo po glavi stanovnika za zdravstveno osiguranje; Koliki je godišnji budžet Fonda i koliko se on povećao od 2006. godine; Od godišnjeg budžeta koliko se izdvaja za preglede i liječenje građana; Koliko se lijekova nalazi na listi i koliki su troškovi za lijekove koji se izdaju na recept; Koliko građana u RS ima ovjerenu knjižicu; Koliko se povećalo ulaganje u zdravstvo od 2006. godine?

Prosječno izdvajanje za zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj po glavi stanovnika iznosi oko 180 evra na godišnjem nivou. 
Godine 2005. se po glavi stanovnika za zdravstveno osiguranje izdvajalo 73 evra; 2006.-113 evra; 2007. – 118 evra; 2008. -143 evra; 2009. -180 evra.

Prihod Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kojeg sa preko 99 % čini prihod od doprinosa za zdravstveno osiguranje, u periodu od 2005. do 2010. godine povećan je za 125 %. U prosjeku je godišnji rast prihoda u ovom periodu iznosio 24 odsto.
Prihod Fonda u 2009. godini bio je oko 487 miliona KM.

Oko 97 % ukupnog prihoda Fonda se koristi za finansiranje zdravstvene zaštite osiguranih lica. Najveći dio prihoda, oko 70 %, ide domovima zdravlja i bolnicama za usluge koje pružaju osiguranicima Fonda. Nakon toga, najznačajnija su izdvajanja za lijekove (lijekove na recept, citostatike, lijekove za specifična oboljenja…), ortopedska pomagala, liječenje izvan RS, naknade plata za vrijeme bolovanja itd.

Na listi lijekova koji se izdaju na recept danas se nalazi oko 1140 lijekova. Godine 2005. na listi se nalazilo oko 350 lijekova. 
Pored lijekova koji se izdaju na recept osiguranim licima su dostupni i lijekovi sa bolničke liste lijekova, lijekovi sa liste lijekova domova zdravlja, lijekovi za liječenje specifičnih, rijetkih oboljenja, te lijekovi sa liste citostatika. Na listi citostatika se nalazi preko 100 lijekova, a zastupljeni su lijekovi za lijčenje svih malignih oboljenja.
Trošak za lijekove koji se izdaju na recept u prošloj godini je iznosio oko 52 miliona KM. U 2005. taj trošak je bio oko 24,7 miliona KM.

Tokom 2009. godine oko 1.025.000 građana imalo je ovjerenu zdravstvenu knjižicu, odnosno za njih je uplaćivan doprinos za zdravstveno osiguranje. Početkom 2006. godine tu mogućnost je imalo oko 805 hiljada građana.
Svi građani bez obzira na to da li im je ovjerena zdravstvena knjižica ili ne imaju pravo na preventivne preglede ( u skladu sa propisima Fonda) i na hitnu medicinsku pomoć.
Tri kategorije građana su obavezno osigurane, odnosno ovjerava im se zdravstvena knjižica bez obzira na to da li je uplaćen doprinos ili ne, a to su djeca do 15 godina, lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje do navršene godine dana djeteta. U prosjeku ovo pravo koristi oko 25 hiljada građana. Fond maksimalno nastoji da omogući da se lica koja su teže oboljela osiguraju, odnosno da im se ovjeri zdravstvena knjižica.
U odnosu na 2005. godinu broj osiguranih građana u RS je povećan za više od 220.000.

Ukupna ulaganja u kapitalne projekte u zdravstvenom sektoru RS u periodu od 2006. do 2010. godine iznosila su 275.012.297 KM. 
Neposredni efekti kapitalnih ulaganja ogledaju se, prije svega, u povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite stanovništvu Republike Srpske, smanjenju broja pacijenata koji moraju da se liječe u inostranstvu, smanjenju dužine liječenja, uvođenju novih metoda i postupaka dijagnostikovanja, liječenja i rehabilitacije oboljelih i povrijeđenih. Sve ovo ima za cilj povećanje kvaliteta i sigurnosti pružanja zdravstvenih usluga kao i povećanje zadovoljstva pacijenta.
Među najznačajnijim investicijama u prethodnom periodu treba spomenuti sljedeće:
-izgradnja savremenih hemodijaliznih centara čiji je efekat visok standard usluge i duži životni vijek pacijenata;
-izgradnja Centra za radioterapiju, čiji je efekat obezbjeđenje optimalnog roka početka terapije, a i smanjenje troškova;
-edukacija medicinskog osoblja, čiji je efekat to da  zdravstvene ustanove u RS mogu da rade 43 nove usluge za koje su ranije pacijenti morali da idu na liječenje izvan RS; broj upućenih pacijenata izvan Republike Srpske od 2006. godine je prepolovljen;
-opremanje bolnica najsavremenijom opremom, što je takođe doprinijelo smanjenju potrebe da se pacijenti liječe izvan Srpske.
Što se tiče konkretnih aktivnosti Fonda, u periodu od 2006. godine je urađeno mnogo na informisanju osiguranika o njihovim pravima i uveden institut zaštite prava osiguranika. Za razliku od ranijeg perioda, kada osiguranik i njegova prava gotovo da nisu bili zastupljeni u poslovnoj politici Fonda, ovoj oblasti je sada dat prioritet i osiguranici sve više Fond doživljavaju kao svoj servis.