Novinarka Presa uputila je nekoliko pitanja koja se odnose na dugovanja za doprinose za zdravstveno osiguranje, koliko građana u RS trenutno nije u mogućnosti da ovjeri knjižicu, ko su najveći dužnici, na šta imaju pravo neosigurani građani i drugo.
Najveća dugovanja za neuplaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje imaju preduzeća u stečaju, a njihova dugovanja se odnose na duži niz godina. Pored ovih preduzeća, dugovanja imaju i manje firme, uglavnom u privatnom sektoru.
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, uplaćen doprinos je uslov za ovjeru zdravstvene knjižice i za korišćenje zdravstvene zaštite i ostalih prava iz zdravstvenog osiguranja.
Imajući u vidu ekonomske teškoće sa kojima su, posebno u ovoj godini, suočeni poslodavci, Fond zdravstvenog osiguranja je inicirao aktivnost da se pronađe najprihvatljiviji način izmirenja duga za doprinose. Broj rata, na koji se može uplatiti dug za doprinose, zavisi od visine duga i finansijskih mogućnosti dužnika.
Glavni cilj ove aktivnosti je stvaranje uslova da se radnicima ovjeravaju zdravstvene knjižice. Da bi se to postiglo, potrebno je da se potpiše sporazum o izmirenju duga, a uplatom prve rata duga, omogućena je i uplata redovnog doprinosa, čime se odmah stiču uslovi za ovjeru zdravstvene knjižice, dakle ne čeka se isplata kompletnog duga.
Podatak da su za svega nekoliko dana ove aktivnosti potpisani sporazumi sa oko 300 dužnika, svjedoči o zainteresovanosti poslodavaca da doprinesu rješavanju problema zdravstvenog osiguranja zaposlenih radnika, kao i o povoljnosti ponuđenog načina rješavanja tog problema.
Mjerama Vlade RS, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Fonda zdravstvenog osiguranja, u periodu od 2006. godine broj osiguranih građana (građana koji imaju mogućnost da ovjere zdravstvenu knjižicu), povećan je za preko 180.000. Najveće povećanje broja osiguranih je ostvareno u kategoriji zaposlenih, posebno u privatnom sektoru, kao i kod kategorije poljoprivrednika. Na povećanje broja osiguranih u kategoriji zaposlenih u značajnoj mjeri je uticao efikasniji rad kontrolnih organa, a povećanju osiguranih poljoprivrednika najviše je doprinijelo usvajanje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima, kojim je propisana nova osnovica za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje građana koji se bave poljoprivredom kao osnovnim zanimanjem.
Na povećanje broja osiguranih lica, uticalo je i usvajanje Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, kojim je propisano da se za tri kategorije građana, pod uslovom da su prijavljeni na zdravstveno osiguranje, ovjera zdravstvene knjižice ne uslovljava uplaćenim doprinosom. To su djeca do 15 godina, lica preko 65 godina, te trudnice i porodilje do navršene prve godine života djeteta. Od 2007. godine, kada je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja RS usvojio pomenuti pravilnik, ovo pravo je koristilo oko 20.000 građana prijavljenih na zdravstveno osiguranje.
S obzirom da nema preciznih podataka o broju stanovnika, nije moguće dati precizan podatak o procentu građana koji nemaju zdravstveno osiguranje. U odnosu na ukupan broj prijavljenih na zdravstveno osiguranje po svim osnovima, oko 18 % je onih kojima se nikako ili neredovno uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje. Inače, u zemljama Evropske unije procenat neosiguranih građana u prosjeku iznosi do 8 %.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, svi građani, bez obzira na zdravstveno osiguranje, imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć. Pored toga, Programom preventivne zdravstvene zaštite, kojeg finansira Fond zdravstvenog osiguranja, obuhvaćeni su i neosigurani građani.
