Nezavisne novine (13.05.2010)
Goran Kljajčin, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kazao je da izgradnja Centra za radioterapiju u Banjaluci, posmatrano iz ugla dužine čekanja na početak terapije, ima prvorazredan značaj, jer je za ovu vrstu liječenja otpočinjanje terapije u optimalnom roku od velikog značaja.
On je dodao da će cijene radioterapije u Republici Srpskoj biti niže za oko 30 odsto u odnosu na cijene iste terapije u Hrvatskoj. Precizirao je da će to uslijediti nakon izgradnje Centra za radioterapiju u Banjaluci, koji se gradi po principu javno-privatno partnerstvo sa kompanijom „Euromedic International“.
NN: Da li je broj oboljelih od malignih oboljenja u RS u porastu?
KLJAJČIN: Broj oboljelih od malignih bolesti je u porastu. Godišnje se od ove bolesti u Republici Srpskoj liječi oko 4.000 pacijenata, a procedura radioterapije primjenjuje se kod preko 30 odsto pacijenata, sa tendencijom rasta. Prema stručnim procjenama, očekuje se da će u bližoj budućnosti gotovo svakom drugom pacijentu sa malignom bolešću u liječenju trebati i radioterapija. Porast broja oboljelih od malignih bolesti je prisutan u svim zemljama u regionu, a godišnja incidenca iznosi od četiri do pet odsto. Ta činjenica uticala je da se na radioterapiju sve duže čeka. Izgradnja Centra za radioterapiju u Banjaluci, posmatrano iz ugla dužine čekanja na početak terapije, ima prvorazredan značaj, jer je za ova vrstu liječenja otpočinjanje terapije u optimalnom roku od velikog značaja.
NN: Koliko sredstava Fond godišnje izdvaja za liječenje ovih pacijenata?
KLJAJČIN: S obzirom na to da u zdravstvenim ustanovama Republike Srpske ne može da se radi procedura radioterapije, Fond zdravstvenog osiguranja RS pacijentima kojima je ova procedura neophodna odobrava liječenje u zdravstvenim ustanovama izvan Republike Srpske, najčešće u Srbiji, a i u Federaciji BiH. Godišnje se za liječenje ovih pacijenata izdvaja između pet i šest miliona KM.
Finansijski efekat je takođe bitan. Prema podacima iz Elaborata o ekonomskoj opravdanosti izgradnje Centra za radioterapiju u Republici Srpskoj, Fond zdravstvenog osiguranja bi otpočinjanjem rada Centra za radioterapiju u Banjaluci trebalo da ostvari uštedu na troškovima za najmanje 6,5 odsto. Naime, privatni partner „Euromedic“, koji gradi ovaj centar u Banjaluci, uslugu će naplaćivati po nižoj cijeni od one koju naplaćuju zdravstvene ustanove u Srbiji za 6,5 odsto u odnosu na sadašnje cijene. U odnosu na cijene u Hrvatskoj, cijena potpune usluge radioterapije u Republici Srpskoj biće niža za čak 29 odsto.
NN: Centar za radioterapiju u Banjaluci gradi se po principu javno-privatno partnerstvo. Koliko dugo se ovaj model primjenjuje u RS i da li su pozitivni rezultati?
KLJAJČIN: Radioterapija je veoma skup metod liječenja, koji uz visokoeducirane i kompleksne ekipe ljudi zahtijeva i opremu koja se ubraja u uređaje visoke tehnologije. To podrazumijeva da je izgradnja Centra za radioterapiju veoma skupa investicija, za koju se iz javnih prihoda Republike Srpske, uključujući i prihod Fonda, ne bi mogla obezbijediti potrebna sredstva, a da se pri tome ne ugrozi finansiranje osnovnih potreba. Javno-privatno partnerstvo je efikasan model koji nudi rješenje u uslovima kada postoji nesrazmjer između potreba i finansijskih mogućnosti države i zato je našao široku primjenu u zemljama Evropske unije.
Javno-privatno partnerstvo se u zdravstvu Republike Srpske primjenjuje već desetak godina i u praksi je ovaj model pokazao sve prednosti, zbog kojih ga već više od 20 godina primjenjuju zemlje Evropske unije.
Prva investicija u zdravstvu po modelu javno-privatnog parnerstva bila je izgradnja centara za hemodijalizu u Banjaluci i Bijeljini. Novcem, isključivo privatnog partnera, pacijentima smo obezbijedili evropski standard usluge. Pozitivna iskustva sa ova dva centra bila su podsticaj da javno-privatno partnerstvo bude zastupljeno u većoj mjeri.
NN: Koliko je ovakvih centara do sada izgrađeno u RS?
KLJAJČIN: Po ovom modelu u Republici Srpskoj izgrađeno je šest savremenih centara za hemodijalizu. Pored Banjaluke i Bijeljine, izgrađeni su i centri u Šamcu, Doboju, Istočnom Sarajevu i Zvorniku. U okviru banjalučkog centra izgrađen je i centar u Laktašima, a uskoro bi trebalo da bude završen i centar za hemodijalizu u Prijedoru.
Centar za radioterapiju se, takođe, gradi po modelu javno-privatnog partnerstva. Konkretno, to partnerstvo podrazumijeva da će privatni partner svojim novcem izgraditi objekat, potpuno ga opremiti i finansirati obuku ljekara i ostalog osoblja koje će raditi u njemu. Javni partner Fond zdravstvenog osiguranja privatnom partneru će plaćati uslugu radioterapije za svoje osiguranike, po nižoj cijeni od one koju sada plaća ustanovama u Srbiji i Federaciji BiH.
Ono što je posebno važno i što je jedna od karakteristika javno-privatnog partnerstva, izgrađeni objekti nisu vlasništvo privatnog partnera koji finansira njihovu izgradnju. Ugovorom je definisano da se po isteku određenog vremena objekat sa opremom predaje javnom partneru, ukoliko ne postoji interes da ugovor bude produžen.
NN: Da li ovaj vid partnerstva poskupljuje uslugu i kako ono utiče na troškove Fonda?
KLJAJČIN: Ugovaranje usluga sa privatnim partnerom nije uticalo na povećanje troškova Fonda. Svoj interes privatni partner ne nalazi u visokoj cijeni, već u dužini perioda na koji javni partner s njim sklapa ugovor o kupovini usluga. Uz to, mi smo već obezbijedili zainteresovanost većeg broja privatnih partnera, što kroz konkurenciju dodatno utiče na smanjenje troškova.
Zahvaljujući javno-privatnom partnerstvu, u zdravstvu Republike Srpske obezbijeđeno je da se u kratkom roku izgrade značajni objekti i da pri tome cjelokupan prihod Fonda ostaje nedirnut, odnosno ostaje za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, koja su, zahvaljujući i javno-privatnom partnerstvu u posljednjih nekoliko godina značajno proširena, a značajno su povećana i sredstva koja Fond ugovora sa zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. U odnosu na 2005. godinu, sredstva koja Fond daje zdravstvenim ustanovma u Republici Srpskoj povećana su za oko 148 odsto.
NN: Imate li saznanja o tome koliko je javno-privatno partnerstvo zastupljeno u zdravstvu drugih zemalja regiona?
KLJAJČIN: Ovom modelu se u svim zemljama pridaje sve veći značaj. Međutim, kada je riječ o zastupljenosti u zdravstvenom sistemu, u Republici Srpskoj je urađeno najviše i zato nas često posjećuju delegacije iz drugih zemalja koje žele da čuju više informacija o našim iskustvima sa javno-privatnim partnerstvom. Nedavno je ovdje bila i delegacija iz Rusije, koju je posebno zanimalo javno-privatno partnerstvo u zdravstvu Republike Srpske.
