Glas Srpske (05.10.2009. godine)
Iako Fond zdravstvenog osiguranja RS dobavljačima lijekova i zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i van nje duguje oko 35 miliona maraka, ovi finansijski problemi neće se rješavati na štetu prava osiguranika nego kroz realizaciju plana štednje na kontroli troškova i ispostavljenih faktura, kao primjene propisa. Rekao je ovo u intervjuu za „Glas Srpske“ direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Goran Kljajčin.
GLAS: Kakvi su dosadašnji rezultati plana štednje u Fondu?
KLjAJČIN: Za razliku od prethodnih, u ovoj godini Fond zdravstvenog osiguranja ima problema kod ostvarivanja planiranih prihoda, što se odražava i na izmirivanja obaveza. Međutim, naš stav je da teret finansijskih problema nećemo prebacivati na zdravstvene ustanove i da ćemo učiniti sve da ispunimo obaveze iz ugovora za ovu godinu. Zbog toga smo najveći značaj dali kontroli troškova, a u okviru toga i realizaciji usvojenog plana štednje. Rezultati tih aktivnosti su ostvarene uštede kod troškova za bolovanja, liječenje izvan RS i kod troškova za sprovođenje zdravstvenog osiguranja, u koje su uključeni i troškovi za finansiranje stručne službe Fonda.
GLAS: Na koji način se kontrolišu troškovi za bolovanja i da li su manji u odnosu na prošlu godinu?
KLjAJČIN: Kontrola troškova za bolovanja, prvenstveno je usmjerena na sprečavanje zloupotrebe i na neopravdano odobravanje bolovanja. Od sredine prošle godine, Fond nadoknađuje platu radnicima koji su na bolovanju duže od 30 dana, dok je ranije ta obaveza podrazumijevala bolovanja duža od 120 dana. Međutim, zahvaljujući mjerama kontrole ovih troškova, za prvih šest mjeseci ove godine, troškovi za naknadu plate za vrijeme bolovanja manji su od planiranih. Fond je lani za bolovanja potrošio oko devet miliona maraka. U ovoj godini za tu namjenu planirali smo 15 miliona maraka, s obzirom na to da je povećan period kada naknada plate ide na teret zdravstvenog osiguranja.
GLAS: Imate li rezultate anketa sprovedenih sa pacijentima u vezi sa uslovima u bolnicama u RS?
KLjAJČIN: Oko tri mjeseca anketiranje pacijenata sprovodi se na novim upitnicima, koji su usmjereni na njihove stavove o organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama, zadovoljstvu pruženom uslugom i o odnosu medicinskog osoblja. Već imamo prve rezultate, koji su potvrdili naše očekivanje da ćemo dobiti objektivniju sliku o stanju u svakoj zdravstvenoj ustanovi. Tokom ovog mjeseca javno ćemo ih objaviti, s tim što ćemo prvo početi da objavljujemo rezultate za zdravstvene ustanove koje su pacijenti ocijenili s najvišom ocjenom, kako bismo ostavili vremena i drugima da poboljšaju svoj rad. Na samom početku anketiranja najvišom ocjenom u svim segmentima rada pacijenti su ocijenili domove zdravlja Laktaši, Modriča i Kalinovik, te bolnice Klinički centar u Banjoj Luci i bolnicu u Foči.
GLAS: Koliko je lijekova trenutno obuhvaćeno pozitivnom listom?
KLjAJČIN: Postoje dvije liste lijekova koji se izdaju na recept, a na njima se nalazi ukupno 750 lijekova koja su neophodna za liječenje najčešćih oboljenja naše populacije. Na A listi nalazi se oko 550 lijekova čiju cijenu Fond plaća sto odsto, dok lijekove sa B liste finansira sa 50 odsto. Osim ovih, osiguranicima su dostupni i lijekovi sa bolničke liste, liste obaveznih lijekova u domovima zdravlja, liste citostatika, kao i lijekovi za liječenje teških hroničnih i specifičnih oboljenja. Za sve ove lijekove Fond godišnje izdvaja više od 200 miliona maraka. S obzirom na to da se u RS u prosjeku za svako osigurano lice na godišnjem nivou izdvaja manje od 230 evra, smatram da je, u odnosu na zemlje okruženja, postignut optimum prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući i pravo na lijekove.
Planovi
GLAS: Kakvi su planovi u narednom periodu u vezi sa poboljšanjem zdravstvene zaštite pacijenata?
KLjAJČIN: Pružanje usluga biohemijske laboratorijske dijagnostike, koje se od početka ovog mjeseca u domovima zdravlja u RS osiguranim licima ne mogu naplaćivati po komercijalnim cijenama, samo je jedna od mjera koja za cilj ima poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite. Planirali smo aktivnosti i u vezi sa poboljšanjem dostupnosti konsultativno-specijalističke zaštite, a prvi rezultati u vezi sa tim mogu se očekivati početkom sljedeće godine.
