(MEDICI.COM, 27.02.2012.)
Realizacija srednjoročnog plana razvoja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji je donesen početkom 2008. godine, trebalo bi da bude okončana do kraja ove godine. Na rezultatima iz ovog petogodišnjeg perioda zasnivaće se strategija razvoja ove institucije u narednom razdoblju. Tim povodom razgovarali smo s direktorom Fonda Goranom Kljajčinom, s namjerom da našim čitaocima predstavimo najbitnije rezultate, eventualno neriješene probleme i neke od prioriteta razvoja obaveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj u ovoj godini.
Medici.com: Usklađivanje prihoda i troškova obaveznog zdravstvenog osiguranja je bio jedan od pet strateških ciljeva iz Strateškog plana razvoja Fonda. Da li ste postigli ovaj cilj?
G.Kljajčin: Očekujem da će u ovoj godini biti realizovane neke ključne aktivnosti, kojima će biti stvorene pretpostavke da na kraju ovog srednjoročnog perioda možemo reći da smo postavljeni cilj velikim dijelom ostvarili, odnosno da smo za duži period stvorili pretpostavke za uravnoteženost prihoda i troškova, realnih potreba i raspoloživog novca. Ovo očekivanje zasnivam na tome da je krajem prošle godine usvojen Program sistemskih mjera za prevazilaženje problema finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja, kojim je precizno rečeno gdje su problemi, kako ih je moguće riješiti i kakve finansijske efekte mogu da proizvedu ta rješenja. Naravno, ne očekujem da je sve mjere moguće odmah i realizovati, ali sama činjenica da je program mjera urađen je veliki napredak.
Pored toga, u ovoj godini možemo da očekujemo da će Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite definisati opsežan program mjera i aktivnosti koje bi trebalo da doprinesu unapređenju organizacije zdravstvenog sistema i racionalizaciji svega onoga što nije optimalno. Na ovome se već radi, a kao jedan od ključnih rezultata očekujemo da bude precizirano koliko je novca potrebno za održivo finansiranje zdravstvenog sistema u narednom periodu i kako ga je moguće obezbijediti. U svakom slučaju, u ovoj godini će mnogo više biti govoreno o održivom finansiranju zdravstvenog sistema i obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Medici.com: Da li već znate koje će konkretne mjere i aktivnosti biti preduzete?
G. Kljajčin: O tome će govoriti ministar zdravlja, kada aktivnost bude okončana, a ja mogu da govorim o onome što smo mi planirali da na tom planu uradimo u ovoj godini. Novi način plaćanja bolničkih usluga, kao i potreba da efikasnije upravljamo troškovima, proizveli su potrebu da preciznije nego do sada definišemo paket prava koji finansira obavezno zdravstveno osiguranje. U pogledu sadržaja prava ne bi trebalo da bude većih promjena, ali će precizno određivanje obima prava biti jedna od naših preokupacija u ovoj godini. Naime, analizirajući našu regulativu i praksu uočili smo da postoji potreba da jasnije definišemo koliki ćemo obim prava finansirati u jednoj godini, što je važno ne samo s aspekta kontrole troškova, već i kao mehanizam koji će npr. unaprijediti novi način plaćanja bolničkih usluga i onemogućiti devalvaciju realtivne vrijednosti boda za pružene usluge ispod granice ekonomske održivosti za zdravstvene ustanove.
Planirali smo i to da paket prava na zdravstvenu zaštitu, sa precizno iskazanim sadržajem i obimom prava, bude utvrđen za svaku godinu, sa iskazanom finansijskom vrijednošću i izvorima finansiranja.
Medici.com: Rekli ste da neće biti promjena kod sadržaja paketa prava, znači li to da je taj segment zadovoljavajući?
G. Kljajčin: U poređenju s drugim zemljama u regionu, sadržaj našeg paketa prava je među najskromnijim, jer nam je i izdvajanje za zdravstvo među najnižim u regionu. Finansijske (ne)prilike ne dozvoljavaju da radimo neka poboljšanja, međutim, sigurno je da ćemo, kako nam mogućnosti budu dozvoljavale, raditi na tome da naš paket prava u većoj mjeri uskladimo s drugim zemljama. Tu, prije svega, mislim na potrebu da u paket prava uvrstimo i pravo na putne troškove, kojeg sada nemamo, kao i da s većim obimom «pokrijemo» liječenje u inostranstvu koje nije moguće obaviti u Srbiji i da time doprinesemo tome da prestane potreba da pacijenti sami sakupljaju novac putem humanitarnih telefona i slično tome.
Oblast koja će biti u fokusu interesovanja je i optimalizacija postojećih standarda i normativa, budući da smo na prvom mjestu po broju stanovnika na jednog ljekara, što negativno utiče na dostupnost, a dobrim dijelom i na efikasnost i kvalitet zdravstvene zaštite. S obzirom da svako smanjenje normativa podrazumjeva povećanje troškova, tu ćemo aktivnost sprovoditi postepeno u skladu s raspoloživim novcem, a i raspoloživim ljekarskim kadrom, definišući prioritete. Smatramo da u oblasti u kojima bi najprije trebalo da bude smanjen broj stanovnika po ljekaru spadaju pedijatrija, ginekologija, oftalmologija i interna medicina. Trenutno naš normativ u pedijatriji iznosi 1.400 djece na jednog pedijatra, dok u Hrvatskoj npr. on iznosi 950, a u Srbiji i Sloveniji 850 djece po pedijatru. U ginekologiji naš normativ je 10.000 žena na jednog ginekologa, a u Hrvatskoj je 6.000, Srbiji 6.500, a u Sloveniji 5.500. Naš normativ u oftalmologiji je 50.000 stanovnika na jednog specijalistu, dok u Srbiji iznosi 30.000, a u Hrvatskoj 35.000. Slične razlike su i u drugim oblastima i to postepeno treba da smanjujemo kako bismo doprinijeli većem poboljšanju dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite.
Medici.com: Medici.com: Među strateškim ciljevima za ovo razdoblje bilo je planirano da obavezno zdravstveno osiguranje bude dostupno svim građanima.
Između ostalog, ovo je podrazumjevalo znatno smanjenje broja neosiguranih. Da li je to postignuto?
G. Kljajčin: U 2008. godini, kada smo usvojili srednjoročni plan razvoja, zdravstveno osiguranje je imalo oko 963.000 građana, da bi već u sljedećoj godini taj broj bio povećan za preko 62,5 hiljada. U 2010. godini je došlo do stagnacije, pa i smanjenja broja osiguranih zbog posljedica ekonomske krize, ali je u prošloj godini ponovo zabilježen rast, tako da smo na kraju 2011. godine u osiguranju imali preko milion i trideset hiljada građana, pri čemu mislim samo na one građane za koje je uplaćivan doprinos i koji su imali mogućnost da ovjere zdravstvenu knjižicu. Zbog nepostojanja pouzdanih podataka o broju stanovnika, nemoguće je precizno reći koji procenat građana nema zdravstveno osiguranje. Mi procijenjujemo da u Republici Srpskoj živi oko 1,2 miliona stanovnika i u odnosu na taj broj, neosigurano je oko 15 odsto građana. U 2008. godini taj procenat je iznosio 20 odsto, a u 2005. godini čak 33 odsto. Naš cilj je da procenat neosiguranih svedemo na prosjek zemalja EU, odnosno da on bude ispod 8 odsto i, ukoliko ne bude većih ekonomskih potresa, vjerujem da ćemo taj cilj postići. Inače, kada govorimo o smanjenju broja neosiguranih građana, moram istaći zasluge Vlade i kontrolnih organa jer su pooštrene kazne i efikasnija kontrola u ovoj oblasti doprinijeli tome da je broj neosiguranih za pet-šest godina bude prepolovljen, iako smo u tom periodu imali dvije izuzetno nepovoljne godine. Ono što priželjkujemo u nardnom periodu je da uporedo s povećanjem broja osiguranih, bude poboljšavana i struktura osiguranika, koja je sada veoma nepovoljna zbog prevelikog učešća onih koji kroz doprinose izdvajaju mnogo manje nego što iznose troškovi njihove zdravstvene zaštite.
Medici.com: Može li to značiti da je izvjesno povećanje participacije osiguranih lica, o čemu je već govoreno u medijima?
G. Kljajčin: U prethodnom periodu smo nastojali da naše osiguranike rasteretimo plaćanja iz vlastitog džepa, s obzirom da je to bio dosta izražen problem. U vezi s tim nastojali smo da prevashodno zaštitimo najbolesnije i najosjetljivije socijalne kategorije. Po raznim osnovima gotovo polovina naših osiguranika je oslobođena participacije kod većine usluga ili kod liječenja osnovne, hronične bolesti. U poređenju s drugim zemljama, možda smo u tome i pretjerali, s obzirom da je kod njih znatno manji obim usluga u čijim troškovima osiguranici ne participiraju. U okviru ukupnih aktivnosti na obezbjeđenju održivog finansiranja, izvjesno je da će biti analizirano i lično učšće osiguranih lica, ali sigurno nećemo odstupiti od našeg osnovnog principa da ne bude dozvoljeno da zdravstvena zaštita nekome ne bude dostupna zbog toga što nema novaca da plati participaciju. Rješenjem održivog finansiranja ne možemo tražiti samo u povećanju participacije, već, prije svega, u realnijem definisanju osnovica i stopa za obračun doprinosa kod pojedinih kategorija, naročito onih koje osigurava Vlada. Na taj način bi se troškovi osiguranja tih kategorija dijelili na sve poreske obveznike, što je pravednije, nego da padaju na teret osiguranika.
Medici.com: Među ciljevima je i uvođenje novih modela plaćanja i unapređenje partnerskih odnosa kod ugovaranja zdravstvene zaštite. Uveli ste novi model plaćanja bolničkog sektora, da li je time ispunjen cilj?
G. Kljajčin: Uvođenje novog modela plaćanja bolničke zdravstvene zaštite, uključivanje privatnog sektora u zdravstveni sistem i znatno poboljšana dostupnost zdravstvene zaštite, sigurno pripadaju najznačajnijim rezultatima u ovom periodu, pri čemu bih istakao da smo krupne reformske promjene sproveli bez većih potresa i problema i to, zahvaljujući snažnoj podršci i pomoći od strane Ministarstva zdravlja. Iako smo formalno postigli cilj, naša aktivnost će biti nastavljena, prije svega na usavršavanju modela i otklanjanju nekih slabih tačaka. U vezi s tim u ovoj godini smo planirali nekoliko ozbiljnih analiza koje će poslužiti da identifikujemo ono što bi trebalo da bude poboljšano. Kod novog modela plaćanja akutnog bolničkog liječenja, između ostalog, analiziraćemo uticaj broja izvršenih usluga na relativnu vrijednost boda, kao i efikasnost kontrole načina evidentiranja pruženih usluga u bolnicama, kako bismo na osnovu toga mogli da preduzmemo mjere koje će ovaj model poboljšati.
Za realizaciju aktivnosti u vezi s uključivanjem privatnog sektora u zdravstveni sistem dobili smo brojne pohvale i to ne samo zbog broja privatnih ustanova koje su uključene u sistem, već, prije svega, zbog toga što smo privatni sektor potpuno integrisali u sistem i više nema nikakvih razlika između javnog i privatnog. Ovaj ćemo proces nastaviti, jer se pokazalo da je to efikasan način poboljšanja dostupnosti zdravstvene zaštite bez prevelikog finansijskog opterećenja.
Medici.com: Planirate li neke promjene i na nivou primarne zdravstvene zaštite?
G. Kljajčin: U 2010. godini smo uradili značajnu stvar realizujući projekat poboljšanja dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, kojim smo svakom porodičnom doktoru dodijelili konsultante iz deset specijalističkih oblasti. Time smo, zapravo, porodičnoj medicini dali mehanizam da ispuni očekivanje da više od 80 odsto zdravstvenih potreba stanovništva bude završeno na tom nivou, dakle da bude smanjena „ovisnost“ o bolničkim uslugama. To dobro funkcioniše, naročito tamo gdje su uključene privatne zdravstvene ustanove i gdje poštuju standard da specijalistički pregled mora da bude obavljen u roku od sedam dana i da specijalista odlazi u dom zdravlja ukoliko bi pacijent morao da putuje više od 30 kilometara.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti je ostao jedan segment koji bi trebalo unaprijediti, odnosno obezbijediti motivisanost svakog tima porodične medicine za efikasniji rad i racionalizaciju troškova. Sadašnji model ugovaranja i plaćanja to ne omogućava, jer jednaku platu dobija i doktor koji postiže natprosječne rezultate i onaj koga pacijenti izbjegavaju i koji proizvodi previsoke troškove. Tim problemom ćemo se baviti u ovoj godini i vjerujem da ćemo, zajedno s Ministarstvom zdravlja, pronaći rješenje koje će omogućiti da tim porodične medicine postane ekonomska jedinica, koji će znati s kolikim budžetom raspolaže i koji će biti motivisan da budžetom raspolaže racionalno, a da pri tom ne izgubi povjerenje pacijenata koji su je izabrali. Uporedo s tim radićemo i na tome da načinom finansiranja i ugovaranja usluga doprinesmo jačanju uloge doma zdravlja, prije svega na planu organizovanja i koordinacije aktivnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Medici.com: Da li su vaši osiguranici, a i vaši poslovni partneri, prije svih zdravstvene ustanove, zadovoljni onim što je do sada urađeno?
G. Kljajčin: Zadovoljstvo je prilično subjektivna kategorija, ali rezultati anketa, i onih koje smo mi sprovodili i onih koje je sproveo Institut za javno zdravstvo, govore da su građani prepoznali poboljšanja i da su znatno zadovoljniji nego prije. Primjera radi, u prošloj godini smo anketirali oko hiljadu osiguranika širom Republike Srpske i pitali ih da li im zdravstvena knjižica sada vrijedi više nego ranije. Preko 80 odsto anketiranih je dalo pozitivan odgovor, a kao razlog za to su naveli da sada sa zdravstvenom knjižicom mogu da dobiju više ljekova, da zdravstvenu zaštitu manje plaćaju iz vlastitog džepa, da im knjižica vrijedi i u privatnim zdravstvenim ustanovama, da su im dostupnije informacije itd. Upečatljiv je i podatak iz prošlogodišnjeg istraživanja Instituta za javno zdravstvo, koji govori o tome da je 98 odsto reprezentativnog uzorka anketiranih građana u Republici Srpskoj izjavilo da je zadovoljno novim načinom organizovanja konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, a ranije je to bio najlošije ocijenjeni segment zdravstvene zaštite i procenat nezadovoljnih građana je bio gotovo pedeset odsto.
Mislim da je i zadovoljstvo zdravstvenih ustanova znatno veće, jer za to postoje brojni razlozi. Za sve ovo vrijeme Fond je redovno zdravstvenim ustanovama plaćao ugovorene usluge, ugovori su zaključivani u prvom tromjesečju poslovne godine, zahvaljujući centralizovanom snabdjevanju zdravstvene ustanove su sve vrijeme imale potrebne lijekove i sanitetski materijal, Fond je bio otvoren za sve prijedloge i sve oblike saradnje. Ne bježeći od toga da postoje i segmenti u kojima ima nezadovoljstva, vjerujem da su zdravstvene ustanove, na osnovu dosadašnje saradnje, a i onoga što planiramo da uradimo u ovoj i narednim godinama, prepoznale našu namjeru da unapređujemo međusobne odnose. Uostalom, samo je u dobroj atmosferi, i uz međusobno uvažavanje i svijest o specifičnim ulogama u jedinstvenom sistemu, moguće postići rezultate. Mislim da smo, zahvaljujući prije svih Ministarstvu zdravlja, tu atmosferu imali i zato rezultati nisu izostali.
PZZ bi trebalo rasteretiti nekih troškova
Unapređenjem ugovaranja primarne zdravstvene zaštite, pored ostalog, biće obuhvaćeno i to da od rizika prekoračenja troškova za lijekove na recept izuzmemo lijekove na čiju potrošnju porodični doktori ne mogu da utiču, kao što su citostatici, antiepileptici, opoidni analgetici. Ovim ćemo primarni nivo zdravstvene zaštite rasteretiti troškova za ljekove, ali i stvoriti uslove za objektivnije praćenje propisivačke prakse. Inače, propisivačkoj praksi ćemo posvetiti još više pažnje jer nas na to prisiljava podatak da troškovi za ljekove na recept godišnje rastu za preko 20 odsto. Da bi u toj oblasti bilo moguće troškove svesti na optimalne, neophodno je da troškove pratimo na nivou tima, da tim bude motivisan na racionalnu propisivačku praksu, a i da snosi posljedice ukoliko doprinosi neracionalnom trošenju. Kako to postići je pitanje na koje ćemo u ovoj godini tražiti odgovor.
Smatramo, takođe, da bi primarnu zdravstvenu zaštitu trebalo rasteretiti i troškova za specijalizaciju ljekara za oblasti koje ne pripadaju primarnom nivou. Specijalizacije bi trebalo da budu planirane i finansirane u okviru nacionalnog programa, a novac za njegovu realizaciju bi trebalo obezbijediti iz budžeta Republike.
Nastavak smanjenja upućivanja izvan RS
Strateškim planom razvoja mi smo planirali da do kraja 2012. godine za 50 odsto smanjimo broj upućenih pacijenata na liječenje izvan Republike Srpske. Taj cilj smo ostvarili još prošle godine, tako da ćemo do kraja planskog perioda imati rezultat koji znatno premašuje planirani. Tome će doprinijeti, ne samo razvoj javnog sektora, već i to što su stvoreni uslovi za razvoj bolničkih kapaciteta i u privatnom sektoru, koji će, sigurno je, prioritet dati razvoju onih djelatnosti kojih nema u javnom sektoru. S ciljem smanjenja troškova za liječenje izvan Republike Srpske, nastavićemo i s realizacijom projekta da u naše bolnice dovodimo stručnjake iz inostranstva. Oni će u našim bolnicama sprovoditi najkomplikovanija liječenja i ujedno obučavati naše ljekare i tehničare, koji će u dogledno vrijeme sami moći da sprovode takva liječenja.
eZdravstvo
Strategijom razvoja eZdravstva planirano je da do 2014. godine imamo izgrađen jedinstveni informacioni sistem u našem zdravstvu. S obzirom da je i Fond uključen u realizaciju ove strategije, našim akcionim planom smo obuhvatili i aktivnosti iz te oblasti. U ovoj godini ćemo nastaviti aktivnosti na uspostavljanju elektronskog recepta i elektronskog zdravstvenog kartona za svakog stanovnika u Republici Srpskoj, kao i aktivnosti koje se odnose na nastavak tehnološkog unapređenja poslovnog informacionog sistema u Fondu.
Realizacija Strategije eZdravstvo, koju provodi Ministarstvo zdravlja, biće jedan od najznačajnihih poduhvata u razvoju zdravstvenog sistema, koji će omogućiti još intenzivniji razvoj u narednom periodu.
